|
Pučinski otoci nisu tipična jednotjedna ruta u kojoj prevladavaju kavice na rivi, sunčanje i ljenčarenje. Pučinski otoci su za one koji vole izazov, avanturu i osvajanje teže pristupačnih područja. Dolazak do pučinskih otoka možemo usporedit s osvajanjem nekih planinskih vrhova ili s ulaskom u još neistraženu špilju.
Palagruža , Galijula , Sušac , Svetac , Brusnik i Jabuka su pučinski otoci koje zbog svoje izolacije i nepristupačnosti turisti rijetko posjećuju. Jabuka i Brusnik vulkanskog su porijekla a uz neke njihove dijelove igle kompasa zakažu.
Za osvajanje tih otoka potrebna nam je dobra priprema, organizacija zaliha hrane i vode, pribora za panulavanje, pecanje, lignjarenje. Redovno praćenje vremenske prognoze ovdje je od najveće važnosti jer povjetarac uz obalu može prerasti u oluju. Kako su svi ti otoci potpuno izloženi moru i vjetrovima te nude slabe mogućnosti veza i sidrenja, trebamo ih napustiti na prvi znak pogoršanja vremena.
Zahvaljujuči odličnom poznavanju tih otoka, hridi i pličina oko njih kao i vremenskih prilika, naši će vas skiperi uvesti u svijet mističnih i bogatih pučinskih ljepota.
Pošto je nemoguće dugoročno predvidjeti vremenske uvjete, ne možemo raditi tjedne programe jer je ruta pučinskih otoka u potpunosti podložna vremenu. Zadnje stanice prije pučinskih otoka bit će nam uglavnom Lastovo i Vis gdje ćemo obaviti završne pripreme.
Udaljenosti između otoka:
LASTOVO - SUŠAC = 13 NM
LASTOVO - PALAGRUŽA =32 NM
VIS - SUŠAC = 24 NM
VIS - PALAGRUŽA = 40 NM
VIS - BRUSNIK = 13 NM
VIS - SVETAC = 15 NM
VIS - JABUKA = 30 NM
Za sve avanturiste pružamo mogućnost individualne ili grupne prijave u sljedećem terminimu:
Termin: 10.listopad - 17.listopad.2009
Cijena individualne prijave je 460 eur/osoba, a najam kabine (za 2osobe) 830 eur
Cijena uključuje:
- Smještaj na jedrilicu ELAN 434 IMPRESSION
- Skippera
- Gorivo
- Vezove u marinama
- Posteljina, čišćenje broda
- Organizaciju
Cijena NE uključuje:
- Hranu i piće
Popusti:
5% popusta za rane prijave (do 01.lipnja) i
5% popusta za dvoje prijavljenih
10% popusta za troje i više prijavljenih
*maximalan popust 15%
*u slučaju grupne prijave termin i jedrilica mogu se prilagoditi vašim željama
Palagruža je dobila ime od grčke riječi - Pelagosa što znači more, pučinu, odnosno otok pučine. To je najudaljeniji otok od hrvatskog dijela Jadranske obale. Sastoji se od Vele Palagruže i Male Palagruže, koje su udaljene 300 m jedna od druge, te mnogih hridi i pličina oko njih.Vela je dugačka 1300 m, široka 200 m, a najviša visina je 91 m. Strme i nepristupačne litice izazivaju strahopoštovanje prema ovom pučinskom divu.Povijest veže mnoge priče uz ovaj otok. Idealnu osmatračnicu htjele su razne vojske, a još bolje lovište ribe su izborili Komižani kojih je znalo biti i petstotinjak na žalima tog otoka. Oni su svojim legendarnim gajetama falkušama iz Komiže na vesla prelazili 40 milja da bi izborili što bolju poziciju. Danas se tamo nalaze samo dva svjetioničara koji žive u svjetioniku izgrađenom 1875.g. na vrhu otoka. Na otoku Vela Palagruža nalazi se i arheološko nalazište, a pronalasci su dokazali da je upravo Palagruža bila otok grčkog junaka Diomeda. Otok je prirodni rezervat s biljnim i životinjskim endemskim vrstama. 3,2 NM jugoistočno od Palagruže smjestio se najjužniji otočić Galijula. Otok koji djeluje kao neki dalji nastavak impresivne Palagruže dug je 80 m, širok 40 m, a visok samo 6 m. Galijula je više ronilačka i ribarska lokacija, ali doploviti do najjužnijeg Hrvatskog otoka posebna je nagrada za nautičare. Najbliži susjed Palagruže i Galijule je Sušac, udaljen od tih otoka 24 NM. Svjetionik na Sušcu je kamena dvokatnica izgrađena 1878. godine na 100 metara visokoj litici jugoistočnog dijela otoka koja se obrušava u duboko i bistro more, ponekad s prozirnošću koja seže do tridesetak metara dubine. Jedini stanovnici Sušca su svjetioničari i pastir Goran sa ovećim stadom ovaca koje tamo uživaju specifičnu slanu ispašu. S Goranom ćemo definitivno pokušati dogovorit da nam pripremi janjeću peku, specijalitet kakav se ne može kušati u običnim uvijetima! Kao i Palagruža, Sušac ima svoje endemske biljne i životinjske vrste. Brusnik, iako visok svega 30 m, vidi se izdaleka zbog svoje raščupane obale i crnih vulkanskih stijena. Taj mjesečev pejzaž okružen je podvodnim pukotinama u stijeni što ga čini rajem za podvodne ribolovce. Brusnik nudi vrlo surove uvjete za život pa na njemu osim endemične biljke po imenu "dubrovačka zečina" i endemičnog gmaza - crne gušterice - jedva da išta uspijeva. Ime mu potječe otuda što ga more ne samo grize, već upravo brusi žestokim valovima i čestim vjetrovima, čineći ga teško pristupačnim. Na Brusniku se nalaze ostaci bazena sa slanom vodom u kojima su Komiški ribari držali uhvaćene jastoge. Odmah do bazena, nalazi se mala špilja u kojoj su znali boraviti i više dana. 2 NM od Brusnika nalazi se najšumovitiji pučinski otok Svetac (Sv. Andrija). Nad morem se ponosno uzvisio na 316 m. Na jugoistočnoj strani otoka jedna je od rijetkih uvala u kojoj su obiteljske kuće porodice Zanki, koja na ovom otoku živi već 250 godina i jedini je vlasnik. Na Sv.Andriji je u XVII st. podignuta crkvica svecu po kojem otok i nosi ime.Otok je bio nastanjen još u prethistoriji. Brojni ostaci iz tog doba nađeni su u spiljama na otoku. Najzanimljiviji među povijesnim ostacima otočnih naseobina ostaci su kasnoantičkog zdanja tvrđave Krajicino (Kraljičino) iz 6. stoljeća. Legenda kaže da je u njoj povremeno boravila ilirska kraljica Teuta koja je presretala trgovačke brodove svojim brzim lađama i pljačkala ih. Mnogi vjeruju legendi koja kaže da se Teutino blago još uvijek nalazi negdje na otoku. 15 NM od Sveca uzdiže se otok stožastog oblika visok 96 m - Jabuka. Jabuka je hrvatski najzapadniji otok i to je drugi otok vulkanskog porijekla. Rijetko posjećivano, more oko otoka bogato je ribom, a surovost njegove klime podnose tek dvije endemične vrste: crna gušterica i vrsta biljke po imenu "dubrovačka zečina", a do prije 50-ak godina tu je rastao i endemski karanfil koji je nažalost istrijebljen. U doba brodova na vesla i jedra samo su se najsmjeliji ribari neustrašivog duha i velikog samopouzdanja odvažili uputiti do Jabuke, a nužda da prehrane obitelj ulovom dobre i velike ribe te cijenjenih jastoga, bila je jednaka njihovoj snazi i izdržljivosti. Otok koji je već ljeti za lijepa vremena i mirna mora prizor vrijedan divljenja i strahopoštovanje istovremeno, zimi u doba bure i velikih valova postaje odista po život opasna pustolovina.
Pučinski otoci su unatoč svojoj opasnoj i surovoj prirodi meta naše avanturističke rute jer u njima leži jedna prekrasna mistika koja definitivno zaslužuje naše divljenje. |
